Prema podacima Ministarstva nacionalnog gospodarstva, obujam trgovine Kazahstana oborio je rekord svih vremena u 2022. – 134,4 milijarde dolara, nadmašivši razinu iz 2019. od 97,8 milijardi dolara.
Obim trgovine Kazahstana dosegao je 2022. rekordnu razinu svih vremena od 134,4 milijarde dolara, nadmašivši razinu prije epidemije.
U 2020., iz više razloga, vanjska trgovina Kazahstana smanjila se za 11,5%.
Trend rasta nafte i metala vidljiv je u izvozu u 2022. No, stručnjaci kažu da izvoz nije dosegnuo maksimum.U intervjuu za Kazinform, Ernar Serik, stručnjak Kazahstanskog instituta za ekonomiju, rekao je da je rast cijena robe i metala bio glavni razlog rasta prošle godine.
Što se tiče uvoza, unatoč relativno sporoj stopi rasta, uvoz Kazahstana je prvi put premašio 50 milijardi dolara, oborivši rekord od 49,8 milijardi dolara iz 2013. godine.
Ernar Serik povezao je rast uvoza u 2022. s visokom globalnom inflacijom zbog rasta cijena roba, ograničenja vezanih uz epidemiju te provedbu investicijskih projekata u Kazahstanu i kupnju investicijske robe za zadovoljenje njegovih potreba.
Među tri najveća izvoznika u zemlji, oblast Atyrau prednjači, s glavnim gradom Astanom na drugom mjestu s 10,6% i zapadnokazahstanskom oblasti na trećem mjestu s 9,2%.
U regionalnom kontekstu, regija Atyrau predvodi međunarodnu trgovinu zemlje s udjelom od 25% (33,8 milijardi USD), a slijede je Almaty s 21% (27,6 milijardi USD) i Astana s 11% (14,6 milijardi USD).
Glavni trgovinski partneri Kazahstana
Serik je rekao da su se trgovinski tokovi zemlje od 2022. postupno promijenili, pri čemu je kineski uvoz gotovo jednak onom iz Rusije.
“Sankcije bez presedana nametnute Rusiji imale su utjecaja.Njegov uvoz pao je za 13 posto u četvrtom kvartalu 2022., dok je kineski uvoz skočio za 54 posto u istom razdoblju.S izvozne strane vidimo da mnogi izvoznici traže nova tržišta ili nove logističke rute koje izbjegavaju ruski teritorij, što će imati dugoročne učinke”, rekao je.
Krajem prošle godine Italija (13,9 milijardi dolara) bila je na vrhu kazahstanskog izvoza, a slijedila ju je Kina (13,2 milijarde dolara).Glavna izvozna odredišta Kazahstana za robu i usluge bila su Rusija (8,8 milijardi dolara), Nizozemska (5,48 milijardi dolara) i Turska (4,75 milijardi dolara).
Serik je dodao da je Kazahstan počeo više trgovati s Organizacijom turskih država, koja uključuje Azerbajdžan, Kirgistan, Tursku i Uzbekistan, čiji udio u obujmu trgovine te zemlje prelazi 10 posto.
Trgovinska razmjena sa zemljama EU također je najveća u posljednjih nekoliko godina i nastavlja rasti ove godine.Prema riječima zamjenika ministra vanjskih poslova Kazahstana Romana Vasilenka, EU čini oko 30% vanjske trgovine Kazahstana, a obujam trgovine premašit će 40 milijardi dolara 2022. godine.
Suradnja između EU-a i Kazahstana temelji se na poboljšanom sporazumu o partnerstvu i suradnji koji u potpunosti stupa na snagu u ožujku 2020. i obuhvaća 29 područja suradnje, uključujući gospodarstvo, trgovinu i ulaganja, obrazovanje i istraživanje, civilno društvo i ljudska prava.
“Prošle godine naša je zemlja surađivala u novim područjima kao što su rijetki zemni metali, zeleni vodik, baterije, razvoj transportnog i logističkog potencijala te diverzifikacija lanaca opskrbe robom”, rekao je Vasylenko.
Jedan od takvih industrijskih projekata s europskim partnerima je ugovor vrijedan 3,2-4,2 milijarde dolara sa švedsko-njemačkom tvrtkom Svevind za izgradnju vjetroelektrana i solarnih elektrana u zapadnom Kazahstanu, za koje se očekuje da će proizvoditi 3 milijuna tona zelenog vodika počevši od 2030. godine, ispunjavajući 1. -5% EU potražnje za proizvodom.
Trgovina Kazahstana sa zemljama Euroazijske ekonomske unije (EAEU) doseže 28,3 milijarde dolara u 2022. Izvoz robe raste za 24,3% na 97 milijardi dolara, a uvoz doseže 18,6 milijardi dolara.
Rusija čini 92,3% ukupne vanjske trgovine zemlje u Euroazijskoj ekonomskoj uniji, a slijede Kirgistan – 4%, Bjelorusija – 3,6%, Armenija – -0,1%.
Vrijeme objave: 11. travnja 2023