Prema Ministarstvu nacionalnog gospodarstva, volumen trgovine Kazahstana oborio je rekord svih vremena u 2022. godini - 134,4 milijarde dolara, premašivši razinu od 97,8 milijardi dolara iz 2019. godine.
Obujam trgovine Kazahstana dosegao je rekordnih 134,4 milijarde dolara u 2022. godini, premašivši razinu prije epidemije.
U 2020. godini, iz više razloga, vanjska trgovina Kazahstana smanjila se za 11,5%.
Rastući trend nafte i metala vidljiv je u izvozu u 2022. godini. Međutim, stručnjaci kažu da izvoz nije dosegao maksimum. U intervjuu za Kazinform, Ernar Serik, stručnjak Kazahstanskog instituta za ekonomiju, rekao je da je porast cijena roba i metala bio glavni razlog rasta prošle godine.
Što se tiče uvoza, unatoč relativno sporoj stopi rasta, uvoz Kazahstana prvi je put premašio 50 milijardi dolara, oborivši rekord od 49,8 milijardi dolara postavljen 2013. godine.
Ernar Serik je rast uvoza u 2022. godini povezao s visokom globalnom inflacijom zbog rastućih cijena roba, ograničenja povezanih s epidemijom te provedbom investicijskih projekata u Kazahstanu i kupnjom investicijske robe za zadovoljavanje njegovih potreba.
Među tri najveća izvoznika u zemlji, Atyrauska oblast prednjači, s glavnim gradom Astanom na drugom mjestu s 10,6% i Zapadnokazahstanskom oblašću na trećem mjestu s 9,2%.
U regionalnom kontekstu, Atyrauska regija prednjači u međunarodnoj trgovini zemlje s udjelom od 25% (33,8 milijardi dolara), a slijede Almaty s 21% (27,6 milijardi dolara) i Astana s 11% (14,6 milijardi dolara).
Glavni trgovinski partneri Kazahstana
Serik je rekao da su se od 2022. trgovinski tokovi zemlje postupno mijenjali, pri čemu je kineski uvoz gotovo jednak ruskom.
„Neviđene sankcije nametnute Rusiji imale su utjecaj. Njezin uvoz pao je za 13 posto u četvrtom tromjesečju 2022., dok je kineski uvoz u istom razdoblju porastao za 54 posto. Što se tiče izvoza, vidimo da mnogi izvoznici traže nova tržišta ili nove logističke rute koje izbjegavaju ruski teritorij, što će imati dugoročne posljedice“, rekao je.
Krajem prošle godine, Italija (13,9 milijardi dolara) bila je na vrhu izvoza Kazahstana, a slijedila ju je Kina (13,2 milijarde dolara). Glavna izvozna odredišta Kazahstana za robu i usluge bila su Rusija (8,8 milijardi dolara), Nizozemska (5,48 milijardi dolara) i Turska (4,75 milijardi dolara).
Serik je dodao da je Kazahstan počeo više trgovati s Organizacijom turskih država, koja uključuje Azerbajdžan, Kirgistan, Tursku i Uzbekistan, čiji udio u obujmu trgovine zemlje prelazi 10%.
Trgovina sa zemljama EU-a također je najveća posljednjih godina i nastavlja rasti ove godine. Prema riječima zamjenika ministra vanjskih poslova Kazahstana Romana Vasilenka, EU čini oko 30% vanjske trgovine Kazahstana, a obujam trgovine premašit će 40 milijardi dolara u 2022. godini.
Suradnja EU-a i Kazahstana temelji se na pojačanom sporazumu o partnerstvu i suradnji koji stupa na snagu u ožujku 2020. i obuhvaća 29 područja suradnje, uključujući gospodarstvo, trgovinu i ulaganja, obrazovanje i istraživanje, civilno društvo i ljudska prava.
„Prošle godine naša je zemlja surađivala u novim područjima kao što su rijetki zemni metali, zeleni vodik, baterije, razvoj transportnog i logističkog potencijala te diverzifikacija lanaca opskrbe robom“, rekao je Vasylenko.
Jedan od takvih industrijskih projekata s europskim partnerima je sporazum vrijedan 3,2-4,2 milijarde dolara sa švedsko-njemačkom tvrtkom Svevind o izgradnji vjetroelektrana i solarnih elektrana u zapadnom Kazahstanu, za koji se očekuje da će proizvoditi 3 milijuna tona zelenog vodika počevši od 2030. godine, zadovoljavajući 1-5% potražnje EU za tim proizvodom.
Trgovina Kazahstana sa zemljama Euroazijske ekonomske unije (EAEU) doseže 28,3 milijarde dolara u 2022. Izvoz robe raste za 24,3% na 97 milijardi dolara, a uvoz doseže 18,6 milijardi dolara.
Rusija čini 92,3% ukupne vanjske trgovine zemlje u Euroazijskoj ekonomskoj uniji, a slijede Kirgistan - 4%, Bjelorusija - 3,6%, Armenija - -0,1%.
Vrijeme objave: 11. travnja 2023.